Šta je BAUHAUS?
Bauhaus je škola, osovana u nemačkom gradu Vajmaru, 1919. godine. Ponikla na idejama modernizma, s kraja 19 veka i neodvojivo vezana za umetničke pokrete s početka 20 veka. Njen osnivač je Nemački arhitekta, modernista, Valter Gropijus. U svojim profesorskim redovima, imala je uviđajne umetnike i arhitekte svog vremena, Vasilij Kandinskog, Pol Klea, Mis Van Der Roa, Laslo Moholji Nađa, Pit Mondrijana i mnoge druge, koji su zajedno svojim nesputanim idejama gradili Bauhaus.
Premeštanjem svog središta iz Vajmara u Desau, iz Desau-a u Berlin, nije mogla da izbegne narastajuću moć nacizma, u čijim očima je ova škola viđena kao nepodobna zbog svoje internacionalnosti, liberalnosti i brige za čovekom. Ugušena je 1933. Godine, ali je njena ideologija odjeknula globalno.
Šta je ustvari BAUHAUS…
Bauhaus je filozofija savremenog života ili životnog stila.
I danas gde god da se okrenete, možete videti ideje Bauhausa.
U pravougaonim formama arhitekture, minimalističkim enterijerima, čistom i jednostavnom dizajnu nameštaja, sans serif fontovima, dizajnu modernih gedžeta.
Bauhaus briše granice između umetnosti i života. Prilagođava umetnost potrebama čoveka, uvodi je u svakodnevni život, pojednostavljuje je do te mere da se može lako i masovno reprodukovati. Zar to nije prava dizajnerska revolucija u odnosu na ranije periode kada je umetnost bila luksuz koji se zasnivao na željama i potrebama pojedninca?
Uspešnost dizajnerskih dela meri se brojem njegovih reprodukcija. Zato i ne čudi uspeh Bauhausa, čija dela se i danas reprodukuju, kao najsavremeniji dizajn i čija se dela saremeni dizajneri koriste kao svoje uzore.
Bauhaus u dizajnu nameštaja
Bauhaus je iznedrio neke od ikoničnih komada nameštaja 20. Ali i 21. Veka.
Razvojem industrije određeni materijali bili su lako dostupni, kao što su čelik, staklo, šper, plastika. Oni se uvode u proizvodnju nameštaja, što je za to vreme bilo veoma avangardno.
Ideja je bila da se pravi nameštaj čiji je dizajn funkcionalan, lagan, samim tim i jednostavan i u potpunosti je prilagođen potrebama čoveka. Lako se reprodukuje, tako da je dizajn dopstupan svima, nije rezervisan samo za elitu.
Današnji dizajn počiva na ovim idejama.
Vasili stolica (Wassily Chair)
Dizajnirao je Marsel Brojer (Marcel Breuer), arhitekta i dizajner nameštaja, jedan od predavača Bauhausa, koji je vodio radionicu za nameštaj.
Video je bicikl kao najbolji primer modernog dizajna i bio je opčinjen njegovim krivudavim formama i laganom konstrukcijom napravljenom od savijanja čeličnih cevi. Shvatio je da isti materijal koji se savija bez lomljenja, može da se primeni i u proizvodnji nameštaja.
Tako je došao na ideju da pojednostavi formu tapacirane, teške fotelje iz 19. Veka. Njenu konstrukciju sveo je do osnovnih linija i sačinio je od savijenih čeličnih cevi isprepletanih sa pravougaonim elementima tekstila, čime je dobio veoma otvorenu i laganu konstrukciju. Svi njeni elementi jasni su na prvi pogled.
Ona je prva stolica napravljena od čeličnih cevi. Lagana, jednostavnog dizajna, lako se proizvodi, jeftina je, ali i stabilna i čvrsta. Ispunila je sve zahteve Bauhaus filozofije.
Obeležio je novu eru svojom stolicom, dizajnom koji i danas odaje izgled naprednog dizajna. Svoje mesto u istoriji dizajna osigurala je time što su njenu proizvodnju nastavile velike fabrike nameštaja. Može se naći na tržištu i danas.
Brojer je nastavio svoje eksperimentisanje sa čeličnim cevima i na drugim komadima nameštaja.
Brno stolica (Brno Chair)
Još jedan avangardni dizajn, zasnovan na „zašto stolica mora da ima četiri nogara“ ideji, je Brno stolica arhitekte Mis Van Der Roa (Mies Van Der Rohe). On je u dizajn svoje fotelje uneo jednostavnu konzolarnu konstrukciju u obliku slova „C“ na koju je postavio dva kvadratna jastuka. Ovaj model dalje je razvio u svojoj stolici za Nemački paviljon u Barseloni, Barcelona Chair.
Fotelja F51
Delo Valtera Gropijusa (Walter Gropius), koje je dizajnirao kao poseban komad nameštaja za svoj kabinet. Puniji jastuci na jednostavnoj drvenoj konstrukciji u obliku meandra, kao da levitiraju iznad konstrukcije. U kombinuji linija i pruga, kvadrata i kocke, dobijeni su prepleti blokova različitih dimenzija. Našla je svoje idealno mesto u Gropijusovoj radnoj sobi koja poštuje sve principe simetrije svojim dimenzijama 5x5x5m, kvadratnim tepihom i nameštajem pravih uglova.
Kolevka za bebe
Dizajnirao ju je Peter Keler. Komponovana je od jednostavnih oblika, pravougaonika i trougla, u osnovnim bojama koje su bile zaštitni znak Bauhausa.
Bauhaus šah
Jozef Hartvig (Josef Hartwig), umetnik iz Minhena, dizajnirao je šah sa 32 figure. Koristeći minimalističke oblike i svodeći vizuelni identitet figure na njihovu osnovnu funkciju. ”X” oblik predstavlja lovca i njegovo kretanje po dijagonalama, dok neograničeno kretanje kraljice simboliše kocka, krunisana sferom. Eliminišući sve monarhističke simbole, radikalno je transformisao šah kao igru za moderno doba.
Čajnik
Marijana Brent (Marianne Brandt) nemačka umetnica je konvencionalni izgled čajnika, svela je na osnovne geometrijske elemente. Prepliću se vertikale i horizontale, trodimenzionalni oblici sa plohama.
Kontrast materijala uspostavljen je kombinacijom metala I ebovonine. Primer je jasne estetike modernog dizajna.
Kada bismo svoj stan opremili nameštajem i delovima enterijera u Bauhaus stilu, dobili bismo i za današnje pojmove veoma futurisičku sliku života.
BAUHAUS danas
Predmeti lakše konstrukcija i dalje su ideal moderne industrije nameštaja i opremanje enterijera, stvoreni pod parolom “manje je više”.
Oštre prave linije i danas su gotovo osnovna karakteristika u dizajnu, mada joj parira mekša stilizacija. Jedna forma rađa drugu, održavajući balans u svetu dizajna.
Kombinacija materijala (drveta, stakla, metala) u kreiranju nameštaja, nastala u Bauhausu, veoma je popularna je i danas.
Principi masovne proizvodnje na kojima počiva industrija nameštaja danas, ponikla je upravo u Bauhausu.
Uporedo sa velikim dometima koje ostvaruje masovna proizvodnja, pojavljuju se dizajneske radionice nameštaja, čija uloga je podjednako važna. One pored modernih principa jednostavnog dizajna i funkcionalnosti, ponovo uspostavljaju individualnost i kvalitet rucnog rada primenjenog u svojim komadima nameštaja.
Studio Shamliza je nastala upravo iz ideje da objedini na jednom mestu radove nastale u takvim radionicama, radionicama domaćih dizajnera nameštaja, negujući na taj način duh diverziteta ličnosti I estetike.
Zato, kada razmislijate o putu ka Ikei, mozete slobodno da se uputite u Karađorđevu 11 (SHAMLIZA Showroom)! I to zbog toga sto ste razliciti, drzite do sebe i zelite najbolji izbor namestaja.
Vidimo se!