Dragutin Inkiostri Medenjak rođen je kao Carlo Inciostri u Splitu 1866.
Njegov životni put odredila je umetnost. Bio je veoma radoznao i svestran i njegov opus obuhvata mnoge njene oblasti.
Bavio se slikarstvom, fotografijom, grafičkim dizajnom, dizajnom nameštaja. Oslikavao je enterijere, predavao je u beogradskim školama, pisao rasprave o umetnosti. Putovao je po južnoslovenskim zemljama I prikupljao narodne ornamente i rukotvorine. Ostavio je za sobom brojna dela, a svoju teoriju izložio u delu „Moje teorije. O novoj dekorativnoj srpskoj umetnosti i njenoj primeni.“ To je bilo prvo delo o primenjenoj umetnosti u Srbiji.
Zalagao se za jedan novi originalni srpski stil u arhitekturi i dekorativnoj umetnosti koji je moguće ostvariti primenom motiva koje pruža naše bogato nasleđe.
Narodni motivi mogu se koristiti u dekoraciji enterijera u vidu ornamentalne i figuralne slikane dekoracije na zidovima ili u sklopu dekoracije drugih elemenata enterijera.
Dekoracija enterijera
Uređenje enterijera bilo je jedan od načina na koji je aranžiranje prostora korišćeno za samoprezentaciju vlasnika, odnosno prenošenje željene predstave spoljašnjem svetu o sebi.
Inkiostri je radio na dekoraciji enterijera mnogih privatnih kuća i objekata od javnog značaja, kao što su Narodno pozorište u Beogradu, Ministarstvo finansija, Ministarstvo prosvete, Narodna banka, kao i bugarski Narodni teatar.
Za Đorđa Vajferta dekorisao je veliku dvoranu u Kolarčevoj pivnici, portertima ličnosti iz srpske istorije, dok su zidovi bili ukrašeni narodnim motivima.
Po njegovom nacrtu izrađivani su i ćilimi u fabrici Dunđerski.
Veliko priznanje za Inkiostrija i njegovo najbojle delo je dekoracija enterijera svetski poznatog naučnika geografa i pedagoga Jovana Cvijića. U pitanju je najupečatljiviji enterijer, pun alegorija i simbolike, sa motivima iz Dalmacije, Makedonije, Srbije. Njegove zamisli o nacionalnom stilu ostvarene su u ovom projektu.
Stilizovane životinjske i ptičje glave, rađene su po motivima sa gusala i dopunjene originalnim tkaninama i vezovima iz raznih krajeva. Enterijer je jedinstven po unutrašnjoj dekoraciji u stilu secesije u koju je inkorporirao narodne motive.
Kuća Jovana Cvijića danas je Muzej u ulici Jelene Ćetković 5 u Beogradu i otvorena je za sve zainteresovane posetioce. O radnom vremenu muzeja i cenama karata možete se informisati na sajtu Muzeja grada Beograda.
Dizajn nameštaja
Oslikavao je enterijere različitih namena, bavio se projektovanjem nameštaja i raznih dekorativnih elemenata oblikujući jedinstvene ambijente. Inkiostri je nastojao da uvede ono što danas zovemo projektovanjem enterijera i totalnim dizajnom, ali je u tome ostao usamljen.
U projektovanju nameštaja bio je istančan. Imao je smisla za funkcionalnost i udobnost, koristio je uvek orahovinu i hrastovinu kao najkvalitetnije vrste drveta za izradu nameštaja. U dekoraciji nameštaja koristio je elemente duboreza, a rado ga je ukrašavao i slikanim delovima koji su rađeni po motivima s tkanina.
Takav pristup nije mogao da proizvede ni jeftinu ni serijsku proizvodnju.
Pored kuća u Somboru i Novom Sadu koje su kompletno opremljene Inkiostrijevim nameštajem, u domu Jovana Cvijića glavni elementi salonske garniture (luster, čiviluk, kamin) urađeni su po Inkiostrijevim nacrtima.
Dizajn nameštaja po idejama Inkiostrija došao je do punog izražaja na Balkanskoj izložbi u Londonu 1907. gde je izložio kompletnu spavaću sobu i trpezariju u hrastovini, kao i dve keramičke peći.
1923. postavljen je za upravnika akcionarskog društva za izradu nameštaja u nacionalnom stilu. Narednih godina se posvećuje dizajniranju nameštaja i izrađuje stolice od orahovog drveta za poštansku štedionicu i art deco garnituru za novootvorenu fabriku nameštaja.
U Muzeju primenjene umetnosti kao posebna dragocenost Odseka za nameštaj i drvo, izložena je Inkiostri stolica iz kabineta ministra prosvete kraljevine Srbije iz 1907. godine, od masivnog rezbarenog orahovog drveta.
Više o tome koje još dragocenosti čuva Muzej primenjene umetnosti možete pogledati na njihovom sajtu ili obilaskom muzeja svakim danom izuzev nedeljom i poneljkom.
Sve do njegove pojave, primenjena umetnost u Srbiji je bila u okvirima evropske umetničke tradicije bez značajnih pokušaja da se stvore domaća stilski prepoznatljiva dela. Sa svojim umetničkim inovacijama, inkorporiranja narodnih motiva u jedan stilski izraz koji bi formirao nacionalni stil i svojim jedinstvenim rešenjima na polju primenjene umetnosti, sa razlogom se vezuje za početke srpskog dizajna.
A u domete našeg dizajna danas, možete se uveriti u našem studiju za dizajn i prodaju nameštaja Shamliza u Karađorđevoj 11, a našu jedinstvenu ponudu možete pregledati u našem katalogu.
Dobrodošli!